Zašto toleriramo osrednjost?

Osrednjost osuđuju doslovno svi. Od poslovnih medija, učitelja, pape, vaših roditelja, ali istu tu osrednjost mi prihvaćamo. Ne znam zašto, ali u situacijama kada smo u nekom kafiću, restoranu, prilikom kupnje nekog proizvoda, kada ne dobijemo vrhunsku uslugu koju smo dobro platili – ne prigovaramo. Trebali bi prestati to raditi i početi se žaliti na mjestu gdje nešto možemo promijeniti oko toga, a ne našem susjedu koji ne može apsolutno ništa napraviti.

Izraz mediokritet sam prvi puta pročitao na naslovnici romana „129,90 kn“ Frédérica Beigbedera u srednjoj školi koji kaže: „On je licemjer, elitist i pariški snob. Njegov roman je mediokritetski kao i njegova karijera u marketingu.“ Upravo ovaj roman me doveo do toga da se želim baviti marketingom zato što mi je na jedan ironičan način ispričao što marketing zaista može biti i što ne bi trebao biti.

Što kaže enciklopedija.hr za pojam mediokritet?

MEDIOKRITET

Lat. Mediocritas, genitiv

Mediocritatis: Osrednjost, neznatnost, čovjek osrednje darovit, ograničenih umnih sposobnosti, beznačajna pojava.

Zar stvarno želimo biti takvi ljudi? Zašto uopće drugima dopuštamo takvo ponašanje?

Moje prvo pitanje glasi – Zašto dopuštamo drugima u biznisu da budu osrednji?

Ovo se može odnositi na najobičniji odlazak u kafić koji mi se nedavno dogodio. Idem u kafić koji je specijaliziran za čajeve. Imaju brdo čajeva i najčešće kada dođem tamo djelatnica koja radi zna preporučiti neki super crni čaj, jer ja obožavam crne čajeve. Ovaj put je bila nova djelatnica koja nije imala pojma o crnim čajevima jer sam je zamolio da mi preporuči neki, a ona me samo zbunjeno uputila prema polici sa svim čajevima bez neke upute gdje se nalazi sekcija sa crnim čajevima. Ok, ja odem tamo i pogledam čajeve, ona i dalje nije sigurna koji su uopće crni i sve ok, odlučim se ja sam bez preporuke koji ću, a ina mi napravi taj čaj tako da je valjda stavila tri puta manju količinu čaja od uobičajene i ogromnu količinu vode.

Na kraju sam pio vodicu koja ima naznake čaja. Nisam ništa prigovorio, ostavio sam joj novac, ali u ovom slučaju nisam ostavio napojnicu. U nekim slučajevima čak i ostavljamo napojnice kada nismo zadovoljni zato što nam je to prihvatljivo da ostavljamo napojnice. E, pa ne moramo ih ostavljati, ti ljudi su već plaćeni za svoj posao koji očito ne obavljaju!

Moramo naučiti prigovarati

Trebamo reći uživo, putem maila i trebamo dati ljudima do znanja: ova usluga ili ovaj proizvod nisu dobri. Ovo je osrednja usluga koju ja više ne želim i neću više toliko plaćati. Ja osobno više neću u taj kafić dolaziti, ali na tako nisam ništa postigao. Ima brdo takvih primjera u biznisu i stvari gdje nešto prihvaćamo jer je osrednje. Takav stav nas dovodi do toga da dopuštamo ljudima da se mogu baviti osrednje tim biznisom i naplaćivati ga po cijenama koje mi svi prihvaćamo i plaćamo.

Drugo pitanje glasi: Zašto se dopuštamo sebi da budemo osrednji?

Zašto sebi dopuštamo da ne znamo najviše u nekom području? Zašto se ne educiramo dovoljno? Zašto prihvaćamo to da posao radimo konstantno na isti način? Zato što ga je netko nekada radio na isti način? To nema nikakvog smisla. Uz takav način razmišljanja, vječito ćemo ostati osrednji i sve skupa se neće nikad pomaknuti. Najgore od svega je da se oko toga žalimo i prigovaramo. Ako vam netko negdje prigovori, zašto vam prigovori? Zato što ste osrednji, jer niste radili na sebi, jer ne radite na sebi i niste ni svjesni toga da morate raditi na sebi. Ovo je wake-up call za sve nas i mene da moramo raditi na tome da budemo bolji, a ne prihvaćati da je takva situacija kakva je, što ćeš, takvo je tržište. Ne, nije.

Moje treće i zadnje pitanje glasi: Zašto dopuštamo cijelom društvu da bude osrednje?

Odgovor na ovo pitanje možete potražiti u odgovorima na prethodna dva pitanja. Kada dopuštamo drugima s kojima radimo neki biznis da budu osrednji, kada dopuštamo sebi da budemo osrednji automatski smo prihvatili da takvo bude cijelo društvo. Isto tako kada imamo nekog menadžera, djelatnika, političara, edukatora koji je osrednji automatski imamo cijelo društvo koje je osrednje, jer smo svi mi skupa povezani.

Svi mi skupa činimo ovo društvo. Sve naše djelatnosti čine ovo društvo, ono što radimo. Zbog toga što nitko od nas uistinu previše ne prigovara jer nas je valjda sram stanje je takvo kakvo je. Meni je prvom neugodno u kafiću ili restoranu reći ako nisam zadovoljan s nečim, bez obzira na to što znam i jako sam dobro svjestan da plaćam tu uslugu po premium cijeni. Možda drugi puta više neću ići tamo zbog toga, ali opet – u takvoj smo maloj zemlji da više nemaš izbora. Neki put moraš dolaziti na ta ista mjesta koja su loša.

U situaciji kada možemo birati sa samim time što nekome ne dajemo naš novac i ne kupujemo te usluge ili proizvode, dajemo jasnu poruku: Ne želimo da posluješ jer nisi dobar u tome, ili uslugu poboljšaj ili smanji cijene pa tek onda možeš funkcionirati!

Ono što vidim često u Hrvatskoj je da netko pokrene biznis koji nije dobar, nije dobro istražio svoje tržište, nema dobru uslugu niti proizvod, ali misli da samo zbog toga što će fizički pozicionirati biznis na nekom popularnom mjestu ili ako radi s 5 influencera koji o tome pričaju, biznis biti uspješan.

E, pa – neće. Imamo toliko puno primjera – proizvoda i usluga koje možemo naručiti iz inozemstva, da nitko ne mora kupovati vaš proizvod ili uslugu.

Zašto bi svi trebali kupovati usluge ili proizvode samo zato što su iz Hrvatske? Ja sam uvijek prvi za to da trebamo podržati ljude koji rade kod nas, lokalnu zajednicu, međusobno ono što radimo, ali ako ono što radimo nije dobro, zašto bi to podržavali? To su relikti nekih starih sustava koje i dan danas prihvaćamo te se zbog njih bojimo nešto reći ili prigovoriti.

Bojimo se reakcije ljudi kada mi nešto kažemo ili prigovorimo. Što će netko drugi reći? Hoću li imati kakav problem zbog toga? Hoće li mene javno prozvati radi toga? Hoću li drugi put ako u restoranu nešto prigovorim dobit tko zna što u tanjuru?

To je veliki problem i dok ne počnemo biti izrazito oštri prema tome i imati visoke standarde za ono što svojim novcem jako dobro plaćamo i dalje će nam svima biti osrednje.

Nadam se da vam se ovaj blog svidio, da vam nije bio osrednji, ako je slobodno mi to dolje komentirajte.

 

Cover fotografija Hutomo Abrianto / Unsplash

Pročitajte i...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *