Na eventu povodom govora o stanju Unije u 2023. predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen sam prvi put čuo informaciju kako su stotine vodećih programera u području umjetne inteligencije, pripadnika akademske zajednice i stručnjaka nedavno poslale upozorenje ovim riječima:
„Uz ublažavanje socijalnih rizika kao što su pandemija ili nuklearni rat globalni prioritet trebao bi biti i ublažavanje rizika od izumiranja zbog umjetne inteligencije.”
Bez obzira što se može činiti kao Black Mirror trenutak, bilo je previše referenci u pop kulturi koje su se kasnije i ostvarile tako da vjerujem da se s ovim treba ozbiljno baviti. Predsjednica Europske komisije u govoru je iznijela glavne prioritete i vodeće inicijative za sljedeću godinu te napravila pregled uspjeha i postignuća Europske unije do sada sa snažnom poveznicom na njezinu prošlost i svrhu.
Iskreno, jako sam bio ponosan što su me od strane Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj pozvali na ovako bitno događanje, a najveći dojam mi je naravno ostavio dio govora o digitalnoj Europi i umjetnoj inteligenciji. Europa spremna za digitalno doba znači akt EU-a o svemiru, strategija za gospodarstvo povezano sa svemirskim podacima te inicijativa za otvaranje europskih superračunala etičkim i odgovornim start-up poduzećima u području umjetne inteligencije. Ne znam jeste li znali da je od pet najsnažnijih superračunala u svijetu čak tri u EU? Ovaj podatak mi je baš bio impresivan.
Nakon govora, kolegica Mateja Frajsberger i ja smo sudjelovali na panelu EUROPA 2024. IZ DIGITALNE PERSPEKTIVE kojeg je moderirao izvrstan Netokracijin novinar Marin Pavelić. Na panelu smo prodiskutirali o mogućim utjecajima i prilikama iz govora na nas kao digitalne komunikatore te pokušali publici dati konkretne primjere što nama znači Europa iz digitalne perspektive. Recimo jedno pitanje koje me moderator pitao je što za mene danas znači biti digitalni nomad i kako se digitalno nomadstvo promijenilo u odnosu na period kada sam krenuo. Prva stvar koja mi je pala na pamet je roaming, kada sam postao digitalni nomad 2016. godine dok sam putovao u EU morao sam paziti gdje se spajam na hot-spotove i ima li moj smještaj WiFi. Danas mi je stvarno cijela Europa kao dom jer doslovno imam brzi 5G Internet gdje god odem, a nema druge stvari koja je digitalnom nomadu važnija. Inače roaming je ukinut na ljeto 2017. godine, regulacija je produžena 2022. godine te trenutno u ovom obliku vrijedi do ljeta 2032. godine.
Što se umjetne inteligencije tiče, ja sam njezin zagovornik, ima toliko korisnih primjena od lakšeg editiranja sadržaja, stvaranja glazbe ili poboljšanja produktivnosti i smanjenja utjecaja klimatskih promjena no moramo biti svjesni i potencijalnih prijetnji na koje nas upozoravaju jer se umjetna inteligencija razvija čak i brže nego što su to njezini programeri predvidjeli.
Predsjednica je u govoru najavila kako Europa, zajedno s partnerima, treba biti predvodnica u izradi novog globalnog okvira za umjetnu inteligenciju koji se temelji na tri stupa: zaštitni mehanizmi, upravljanje i usmjeravanje inovacija.
Dotaknut ću se prvo zaštitnih mehanizama, a ako vas zanima transkript ili video cijelog govora možeta ga naći na webu. Na mom Instagramu možete naći kratki video s dojmovima.
Kako bi nas zaštitili od potencijalne prijetnje, prioritet zaštitnih mehanizama je osigurati transparentan i odgovoran razvoj umjetne inteligencije koja će biti usmjerena na čovjeka. Ovo bi se definiralo kroz zakonodavstvo Aktom o umjetnoj inteligenciji, prvim takvog tipa u svijetu.
Zatim je tu upravljanje samom umjetnom inteligencijom, za što je definitivno potreban zajednički globalni pristup. Umjetna inteligencija ne poznaje granice sve dok ih mi u njezinom svijetu ne stvorimo. Moramo imati jasno razumijevanje njezinih učinaka na društvo.
Naravno uz ova dva stupa ne smijemo zanemariti ogromni potencijal inovacija koji umjetna inteligencija ima. Tu se nadovezujemo na ono što sam prije naveo kako je posljednjih godina Europa je postala predvodnica u superračunalstvu. Kroz novu inicijativu o otvaranju računala visokih performansi start-upovima koja se bave umjetnom inteligencijom, bit će olakšano provjeravanje njihovih modela, ali će se i otvoriti dijalog s onima koji prvenstveno koriste i razvijaju umjetnu inteligenciju.
Kada gledamo i šire od umjetne inteligencije, Europa je globalni lider u upravljanju rizicima digitalnog svijeta. Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima pridonose sigurnosti digitalnog prostora, u kojem su naša temeljna prava zaštićena. Mi kao građani i korisnici digitalnih usluga moramo znati što se događa s našim podacima i sadržajem te kako možemo utjecati na uklanjanje istog s velikih platformi. Zamislite situaciju u kojoj netko napravi deepfake video vas kako izgovarate neke grozne stvari o svom poslodavcu ili radite nešto ilegalno – nikakva kleveta iz prošlosti se ne može mjeriti s tim jer ljudi imaju osjećaj da su sami svjedočili tom činu koji se zapravo nije ni dogodio. Ovakve opasne situacije mogu doslovno uništiti živote i jako je važno da postoji pravni okvir koji nam omogućava da se s njima nosimo.
Završio bih s dijelom govora Stanje unije koji mi je bio jako inspirativan jer se stvarno podsjetiš da svaki trenutak biraš na kojoj ćeš strani povijesti biti, pogotovo s konstantnim promjenama i digitalnim turbulencijama.
„Trenutak je da mladoj generaciji pokažemo da možemo izgraditi kontinent na kojem možeš biti ono što jesi, voljeti koga želiš i biti ambiciozan koliko god želiš. Kontinent pomiren s prirodom, predvodnik u novim tehnologijama. Kontinent ujedinjen u slobodi i miru. Ovo je trenutak u kojem Europa još jednom odgovara na povijesni poziv.“
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije
Cover fotografija Yuyang Liu / Unsplash
