Pošto je situacija s koronom nešto izvaredno u čemu smo se našli, mislim kako bi iz cijele situacije trebali učiti. Kroz današnju temu ću pokriti dva područja social media komunikacija s kriznom komunikacijom i demografiju kao znanost koja nam može dati neke konkretne odgovore za izlazak iz krize. Osim toga, pričat ćemo i o poslovno radnom balansu koji je sada ugrožen mnogim ljudima koji odjednom rade od doma imaju jako puno posla i zapravo ne mogu razmišljati o tome koliko rade, a koliko se posvećuju svojim privatnim životima.
U ovom periodu smo definitivno vidjeli koliko je zapravo važno voditi pravilnu komunikaciju i znati pravilne izvore imati kada se želimo o nečemu informirati. O tome kako koristiti društvene mreže u kriznoj komunikaciji sam pričao s Igorom Čelikovićem, voditeljem sektora za društvene mreže Europske komisije. Igor je zadužen za koordinaciju komunikacijskih aktivnosti na društvenim mrežama od strane Europske komisije. Ranije je radio u privatnom sektoru kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Od 2010. do 2017. godine je organizirao TEDx Brussels događaje te je redovito trenirao govornike u javnom govorništvu i pripremao ih za TEDx govore.
Na pitanje komunicirati u vrijeme krize, Igor mi je ispričao da je to već drugi put da se susreće s kriznim komuniciranjem u karijeri, ali ne i s ovako velikom krizom. Igor je tek nedavno ušao u centralni tim za društvene mreže u Europskoj komisiji i već mjesec dana nakon toga korona kriza je počela. Kaže kako prije svega morate znati za koga komunicirate, u ovom primjeru jesu li su to svi građani Europske unije ili samo određene skupine, također morate imati vrlo razrađen plan komuniciranja, formate, načine i biti spremni jer se u vrijeme krize situacija mijenja iz sata u sat. Iako za ovakvu situaciju ne možete imati pripremljene reakcije, za puno situacija možete pa bih predložio da unaprijed razmislite o tome što se sve može dogoditi te kako ćete reagirati kako bi išli korak ispred nekih drugih neželjenih događaja.
Ono što je ključno u tom periodu je spremnost, brzina odlučivanja jer su kako Igor prenosi morali podijeliti one najkritičnije, najbitnije informacije korisnicima preko društvenih mreža i ostalih medija.
Pričali smo i kako je infodemija bila veliki dio ove krize, odnosno čini se da su ljudi širili dezinformacije koje potencijalno mogu biti štetne zbog same panike. Zanimalo me kako su oni u tim situacijama reagirali, a cijeli razgovor s Igorom o ovoj temi možete pogledati u videu koji se nalazi ispod.
Osim toga, jedna od tema koje sam se dotaknuo s Dešom Srsen, članicom Kabineta potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju bila je utjecaj demografije na ovu krizu i njezina uloga pri izlasku iz nje.
Deša Srsen je na tu funkciju koju sada obavlja prebačena s mjesta načelnika odjela u glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku te je prijašnji član Brexit Task Forcea Europske komisije. Upitao sam je kakvu ulogu ima demografija u ovoj krizi i izlasku iz nje i kako se zapravo ti pokazatelji razlikuju po zemljama, na što mi je odgovorila da je demografija zapravo rođena za vrijeme kuge i kao znanost i da se danas može povući paralela s COVIDOM.
Demografija zapravo ima ključnu ulogu u krizi i u izlasku iz krize zato što je činjenica da virus pogađa pretežno starije stanovništvo, a demografija analizira učinke demografskih trendova na razvoj europskog društva. U njezinom kabinetu trenutno rade na izvješću o demografiji koje listira razne demografske trendove u Europskoj uniji i analizira utjecaj koji ti trendovi imaju na cijelo društvo.
Dotaknuli smo se i regionalne politike te razlike između “brain draina” i “brain circulationa”. Kako potaknuti mobilnost, a istovremeno osigurati da neke regije ne ostanu zapostavljene pogledajte u cijelom razgovoru u videu.
Cover fotografija Amelie & Niklas Ohlrogge / Unsplash
