LIFESTYLE PODUZETNIK | DIGITALNI NOMAD
t@tomislavpancirov.com

Svakodnevna meditacija i social media detox #30DanaZaBolje

„Svaka promjena je izazov postajanja onog tko mi jesmo“  Marianne Williamson

 
Došlo je vrijeme za novi #30DanaZaBolje izazov. Ovog puta ću u izazovu imati dva fokusa – svakodnevnu meditaciju i tjedni social media detox. Odlučio sam svaki dan meditirati po 30 minuta u komadu kako bi mogao: 
– povećati fokus
– dobiti bolju mentalnu jasnoću
– postići veću smirenost
– bolje izraziti vlastitu kreativnost
 
Te naravno vama prenijeti vlastito iskustvo i savjete na temelju onog što doživim. 😉
Social media detox ću provoditi svake nedjelje što znači cijela nedjelja bez društvenih mreža u potpunosti za vrijeme trajanja izazova od 30 dana.
Krenimo za početak s malo više detalja o meditaciji…
MEDITACIJA
„Cilj meditacije nije postati drugačija osoba, nego osvijestiti sebe i svoje snage kroz trening pomoću kojeg reduciramo stres i razvijamo zdravu perspektivu.„
Nathaniel Drew je poznati YouTuber koji se odlučio na izazov meditacije u trajanju od godina dana i koji je snimio video u kojem jasno daje do znanja ostalima koja su to područja u kojima ga je meditacija poboljšala i koje su to promjene koje meditacija izaziva u nama. Moram priznati da me i on motivirao na ovakav jedan izazov. Na coveru njegovog YouTube kanala stoji kako je u potrazi za mentalnom jasnoćom – što je definitivno jedan od mojih ciljeva. Osobno veoma cijenim njegov rad, a video možete pogledati ovdje: 

Prednosti meditacije: 
Na sreću postoji preko tisuće medicinskih istraživanja o koristima meditacije. Dosadašnja klinička istraživanja su pokazala da meditacija ima učinke na: 

  • Anksioznost
  • Nesanicu 
  • Krvni tlak
  • Kroničnu bol 
  • Memoriju 
  • Fokus 
  • Depresiju 

 
Isto tako meditacija:

    • Stvara osjećaj prizemljenosti – Stvara osjećaj stabilnosti i sigurnosti. Manje ćete biti pogođeni tuđom glumom, lažima, lošim raspoloženjem itd.
    • Reducira stres – veliki utjecaj na živčani sustav koji igra veliku ulogu u emocionalnim reakcijama i opuštanju. Pomaže vam bolje se nositi sa stresnim događajima.

 

  • Smanjuje kortizol u krvi – Kortizol je hormon stresa, a meditacija potiče opuštanje i smanjit će razinu kortizola u krvi.

 

  • Pomaže kod slušanja samog sebe – Nakon prakticiranja meditacije ćete početi slušati svoje vlastite misli kao da slušate razgovor u glavi. To će poboljšati vaš odnos sa samim sobom jer ćete bolje razumjeti svoje misli, navike i određena ponašanja na drugi način.

 
Što stručnjaci kažu o meditaciji? 
Znanstveno je dokazano da samo par minuta meditacije već ima učinke i rezultate. 
Meditacija se sve češće koristi kao pomoć u liječenju depresije, stresa, ovisnosti, boli, bijesa, poremećaja pažnje (ADD), napadaja panike, psorijaze, nesanice, zujanje u ušima, opsesivno kompulzivnog poremećaja te se čak preporuča kroničnim bolesnicima. 
 
Na koji način meditirati? Trebate se fokusirati na:

  1. Opušteno disanje
  2. Opuštanje unutarnjih prostora tijela
  3. Pažljivost udisaja kroz nosnice
  4. Sabranost uma i odsutstvo misli

 
Meditacija je vještina koja se može jako jednostavno izvježbati. Iako se prema nekima preporuča čvrsto držanje prilagodite ovaj dio sebi jer je po meni bitno da vam je ugodno i udobno.
U ovom procesu nastavljam koristiti Bio Strath – 100% prirodan dodatak prehrani koji je potpora učinkovitosti i koncentraciji, pamćenju i imunitetu te općenitom osjećaju vitalnosti. Radi se o plazmoliziranom biljnom kvascu s više od 50 odabranih ekstrakata ljekovitih biljnih vrsta. Provjerite više o Strathu na njihovom webu i pronađite ga u webshopu A1 All Natural.
Dakle 30 dana, 30 minuta meditacije svaki dan. Ok? Idemo dalje na drugi dio izazova.
 
SOCIAL MEDIA DETOX 

 
U stvarnom životu ljudi govore o sebi 30 do 40 posto vremena. Društvene mreže su osmišljene kako bi pokazali svoj život pa ne čudi činjenica da na društvenim mrežama ljudi o sebi govore čak nevjerojatnih 80 posto. Ako gledate statistike to ima smisla – jer jednostavno takav sadržaj bolje prolazi.
Društvene mreže su tu kako bi si olakšali komunikaciju, no kakav one utjecaj vrše na nas? Znate da su društvene mreže veliki dio mog života i posla, ali nekad se i sam zapitam jesu li društvene mreže postali naši robovlasnici? Kada ste posljednji put proveli cijeli dan, od buđenja do spavanja, bez provjere malih šarenih ikonica?
Jeste li znali da je dnevno na društvenim mrežama aktivno 3.5 milijardi korisnika što je 45% cijele ljudske populacije?
 
Kako bi se osjećali da Facebooka, Instagrama i YouTubea sutra više nema? Bili bi tužni? Ne bi znali više što s tim vremenom koje ste provodili na društvenim mrežama? Jesmo li zapravo ovisni o društvenim mrežama, a da to ni ne shvaćamo? 
Ne kažem sada da svi koji koriste društvene mreže spadaju u ovisnike, naravno društvene mreže nam donose jako puno iznimno pozitivnih stvari, ako se koriste u umjerenoj i zdravoj količini. 
Jeste li znali da podražaji društvenih mreža mogu dovesti dopamin u neravnotežu? 
Dopamin je inače jedan od najvažnijih neuromodulatora i neurotransmitera koji se aktivira s hranom, tjelesnom aktivnošću, ljubavlju, seksom, kockanjem, drogama, ali i društvenim mrežama.
Kako dolazi do ovog? 

  1. Događaju nam se nepredvidivi podražaji. 
  2. Naše tijelo oslobađa dopamin kad god se dogodi nešto neočekivano. 
  3. Kako nemamo super moći predviđanja obavijesti i upozorenja koja su nepredvidiva, dopamin se aktivira redovno čim se dogodi tako nešto nepredvidivo. 
  4. To vas privlači i drži privrženim društvenim mrežama. 
  5. Tako što osjećamo instant zadovoljstvo. 
  6. Kad naviknemo naš mozak da uđe u poseban način razmišljanja koji traži nagradu, sve što morate učiniti je otvoriti Facebook ili poslati poruku na Instagramu i mozak će to protumačiti kao da je postupio točno onako kako treba, oslobađajući osjećaj užitka kao nagradu.
  7. Tako što osjećamo nepotpuno zadovoljstvo. 
  8. Nikada ne možete ostvariti onaj pravi osjećaj potpunog zadovoljstva pa smo se primorani vraćati na društvene mreže.
  9. Konstantno očekivanje i ponavljanje kruga. Kad osjetite dopamin stalno osjećate želju za još, stalno očekujete i predviđate nove dopaminske podražaje, a receptori su sve manje osjetljivi na njih.

Nisam znanstvenik, ali ovako sam to shvatio i iskreno – jako me ta spoznaja začudila te sam se zapitao gdje sve to vodi i trebam li uvesti neki red u ovo ponašanje.
Koliko puta ste imali kompulzivnu potrebu za provjerom društvenih mreža? Sve je to početak ovisnosti o društvenim mrežama, a kao i sve ovisnosti, postanete ovisni, a da niste ni primijetili. 
Ovisnost o društvenim mrežama započinje otvaranjem korisničkog profila kojeg prvo provjeravate svakih dva tjedna, zatim svaki tjedan pa svakih 3 dana dok ne dospijete na minutno provjeravanje. Realno kada razmišljam koliko se danas čudimo da netko nema društvene mreže – kao da ga jednostavno želimo uvesti u taj naš ne tako tajni svijet u kojem sve funkcionira naočigled bolje. 
Kao i kod svake ovisnosti, vaš mozak će početi tražiti sve više dopamina, tražeći konstantne stimulacije za sve manje nagrade. Je li prva i zadnja stvar koju radite kad otvorite ili zatvorite oči provjeravanje vašeg Instagrama?
Društvo razmišlja ovako: Pa što? To nikome ne škodi, nisam ovisnik o drogi, svoje obveze završim na vrijeme i društvene mreže me ne sprječavaju u tome. Što je, je to zaista je jedna od najsigurnijih ovisnosti, ali ona vam i na druge načine šteti, a da vi to ni ne vidite na površini. 
 
Na koji način: 

  • Rizik privatnosti – Previše toga se može saznati o nama na našim društvenim mrežama ako ne poštujemo pravila privatnosti koje nam savjetuju. Zato pazite što objavljujete javno jer nikada ne znate kad se to može iskoristiti protiv vas. 

 

  • Lažna stvarnost – Većinom korisnici društvenih mreža samo objavljuju ono što žele da vide i drugi. Nama se to tako odražava da se bojimo pokazati svoje dobre strane i tako što skrivamo svoje loše. 

 

  • Nastanak narcisoidnog poremećaja – Najveća nagrada na društvenim mrežama je velik broj lajkova, followera i komentara. Naša „popularnost“ na društvenim mrežama itekako može postati narcisoidni poremećaj. (Upravo zbog ovog je došlo do ukidanja javnog prikaza lajkova.)

 

  • Poticanje grupiranja ljudi – Priroda društvenih medija vam daje mogućnost odabira slijediti one koje vi želite i za koje smatrate da su poput vas i ignorirati one ostale. Također može se dogoditi da zbog kopiranja jedni drugih izgubimo svoju početnu originalnost koju smo imali. 

 

  • Društvene mreže se hrane vašim vremenom – Samo jedna mala provjera notifikacija na vašem Instagramu može postati trosatno istraživanje. Često ljudi na društvenim mrežama zaborave koliko zapravo vremena provedu tamo gledajući sadržaj koji ih uopće možda ni ne zanima. (Zato uvedite notifikaciju na potrošeno vrijeme u ovim aplikacijama, svjesnost je prvi korak za rješavanje problema)

 
Ono što mi je dodatno ukazalo koliko je ovo ozbiljna stvar je jedno istraživanje provedeno na miševima. U njemu je dokazano da društvene mreže djeluju isto kao i droga. Članak je prilično zanimljiv, a u cijelosti ga možete pronaći na Science Nordic web stranici. Evo i odličnog animiranog prikaza ovog eksperimenta:

 
Statistika pokazuje kako je prosječno vrijeme provedeno na društvenim mrežama otprilike 3 sata, točnije 135 minuta na društvenim mrežama, a brojka se povećava svakog dana. 
Shvaćate li sada koliki to utjecaj ima na samog pojedinca kroz njegov dan, tjedan, mjesec ili čak godinu? Društvene mreže transformiraju naša gledišta, mišljenja i psihu te mogu izazvati depresiju i anksioznost ako ih ne koristimo pažljivo.
Razlog lošeg osjećaja dolazi od usporedbe s drugima. Zato što se svi trude imati savršen život na društvenim mrežama dolazi do mišljenja da netko drugi ima bolji život od vas i tako se vi počinjete osjećati loše. Ako imate depresiju ovo se samo pogoršava, a u tom slučaju vam detox neće pomoći, svakako kontaktirajte stručnu osobu i nemojte se sramiti izliječiti ovaj problem.
Provedeno je jedno istraživanje sa Sveučilišta u Pennsylvaniji gdje su sudionici imali zadatak ograničiti vrijeme korištenja društvenih mreža na 30 min. Nakon tri tjedna sudionici su izjavili su kako se osjećaju manje usamljeno i depresivno, a efekti kod ljudi koji su bili dublje u depresiji su bili još značajniji. 
Pogledajte ovaj prikaz koji pokazuje kako je jedino YouTube od svih društvenih mreža izazvao generalno pozitivan osjećaj kod ispitanika.

Izvor inforgrafike: https://www.prisonplanet.com/the-impact-of-social-media-on-young-peoples-mental-health.html 
 
Ono što sam ja odlučio napraviti kao prvi korak u vraćanju kontrole je social media detox. Kako ću ga provesti? Jednostavno ću odvojiti vremenski period u kojem ću biti bez društvenih mreža. Jedino je pravilo da ne ulazite u aplikacije ni da bi samo provjerili notifikacije. Social media detox ne treba biti trajan – uzmite onoliko vremena koliko smatrate da vam je dovoljno kako bi se malo odmaknuli od tog svijeta. Kod mene će to biti nedjelja jer mi je ipak posao vezan uz društvene mreže i ne mogu bilo koji dan napraviti pauzu. E da, nemojte varati pa odlaziti na tuđe Instagrame u društvu, baš suprotno svima se pohvalite s ovim bilo uživo bilo na društvenim mrežama prije ili nakon detoxa.
 
Što možete raditi za vrijeme social media detoxa?

  • Boravak u prirodi
  • Pisanje dnevnika
  • Planiranje tjedna, mjeseca, godine i pripadajućih ciljeva
  • Razmišljanje o novim idejama
  • Opuštanje u wellnessu 
  • Oplemenjivanje večeri – filmovima, serijama – dobrom knjigom – člankom o temi koja vas zanima 
  • Društvene igre s prijateljima 
  • Sport 
  • Razgovor s roditeljima i rođacima koje niste dugo nazvali

 
Jedva čekam da vam kažem kako su moji fokusi u izazovu prošli i kako je to utjecalo na mene. O tome ću naknadno snimiti video na svojem YouTube kanalu. Veselim se potencijalno pozitivnim učincima i ispitaivanju svega, a ako imate ikakvih dodatnih komentara ili pitanja ostavite ih slobodno i naravno podijelite cijelu priču uz #30DanaZaBolje i oznaku @tomislavpancirov kako bih mogao vidjeti sadržaj jer budimo iskreni, uvesti ćemo red u društvene mreže, ali ipak nam na kraju dana pravilnim korištenjem donose previše dobra da bi ih prestali koristiti.
Cover fotografija: Keegan Houser / Unsplash
Detox fotografija: Vegan Liftz / Unsplash

You might be interested in …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)