Život ubrzane današnjice pogotovo u gradovima, popraćen je raznim emocijama, događajima i lekcijama koje ostavljaju posljedice na nas. Stres doma, na poslu, nepredviđeni događaji, pritisak zbog obaveza, loše zdravlje, iznenađenja, obiteljski život, tajne koje ne smijemo nikome reći, nemir zbog financijske nestabilnosti, tuga, sreća, avanture – bezbroj je osjećaja koje je nemoguće eliminirati ili im čak otkriti uzrok. Dobra vijest je da emocije i reakcije na njihove posljedice možemo kvalitetnije doživjeti i analizirati jednom jednostavnom tehnikom journalinga odnosno pisanjem dnevnika.
Dnevnik možete voditi:
- Online kroz blog – Preporuka je da pripazite što od svojih privatnih informacija stavljate na Internet, blog može biti javan ili privatan
- Na papiru (obična bilježnica može poslužiti, do toga da možete kupiti namjenski dnevnik za pisanje u specijaliziranim knjižarama, ja osobno jako volim Moleskine i imam cijelu policu raznih rokovnika koji samo čekaju ispunjavanje) – najstaromodniji, ali većini i najdraži način vođenja osobnih zapisa
- Na osobnom računalu, tabletu ili mobitelu
Dnevnik je izrazito privatna stvar, zato kada pišete tekst u vaš dnevnik, pišite o onom o čemu vi želite, ne ono što bi drugi htjeli pročitati. Smatrajte svoj dnevnik prijateljem i sigurnim mjestom.
Dnevnik je nešto što bi svi trebali voditi zato što je:
- Važan podsjetnik na prošle događaje
- Izvrstan način da ostavite pisani trag svega
- Ispušni ventil za emocije
- Koristan alat za organiziranje
- Zamjena za slušaoca kojem možete reći sve
- Način za kreativno izražavanje kako bi došli do novih ideja
Pisanjem dnevnika možete jednostavno reducirati stres ili anksioznost. Možete početi malim koracima, ako vam se vođenje dnevnika čini zahtjevnim zadatkom. Na primjer, počnite s dvije rečenice u jednom danu, to stvarno ne bih trebalo biti teško, a pomoći će vam pri stjecanju navika na redovno vođenje dnevnika.
Neke vrste dnevnika koje možete voditi:
- Planski ili osobni dnevnik:
Ovdje se zapisuju svi planovi i događaji tijekom dana – budući, prošli – ostvareni ili neostvareni. Zapisivanje stvari vam uvelike može pomoći da ne zaboravite stvari i da mozak držite neopterećenim. Čim ste više organizirani i u balansu, stres je uvelike smanjen.
- Ekspresivni (emocionalni) dnevnik:
Ispušni ventil za negativne emocije, pisanje o emocionalnim reakcijama na događaje kroz dan, odličan je način za obradu podataka svojih osjećaja. Isto tako kada pišete o svojim pozitivnim iskustvima i osjećajima tijekom dana, možete ih uvećati prilikom pisanja o njima, jer dolazi do ponovnog sjećanja na njih.
- Dnevnik zahvalnosti:
Prakticira se tako da svaki dan napišete barem 3 stvari za koje ste zahvalni tijekom dana. Radi se o izrazito efektivnoj metodi za otpuštanje stresa, jer vas tjera da se usredotočite na ono
što već imate i za što ste zahvalni, što za rezultat ima pozitivno raspoloženje. Poslužite se s njim kao podsjetnikom koji ćete pročitati kada budete loše volje, jer će vas podsjetiti na pozitivne stvari u vašem životu i oraspoložiti.
- Brain dump:
Moja najdraža vrsta pisanja. Tehnika čišćenja i organiziranja uma. Sve što trebate je obična bilježnica i olovka. Zapišite sve stvari koje imate za obaviti kao primjer vašeg prvog brain dumpa.
Brain dump je s jedne strane gledanja vaš osobni popis bilo čega što mislite da ima smisla popisati – služi kako bi se organizirali i fokusirali što bolje. Ovaj popis možete prakticirati na dnevnoj bazi jer je prilično jednostavan tip dnevnika, većina ljudi ga radi u natuknicama. Veoma je korisno raditi ovu tehniku kada se osjećate zaglavljeno ili imate neki problem zbog kojeg ne možete spavati – pokušajte svaku večer prije spavanja i uvidjet ćete koliko vas zapravo može opustiti.
Što sve možete zapisivati u svoje Brain dump bilješke?
- Dnevne zadatke (sve obveze koje bi trebali izvršiti u nadolazećem danu, dogovore, pozive)
- Tjedne zadatke (sve obveze koje bi trebali izvršiti u tjednu, planove za budući tjedan)
- Mjesečne zadatke (svi zadaci i obveze koje bi voljeli obaviti u predstojećem mjesecu, ako su zadaci veliki – podijelite ih kako bi se lakše organizirali u konačnici)
- Buduće ciljeve (Uvijek ste htjeli naučiti kiparstvo? Žalosni ste što ste prestali odlaziti na tečaj plesa? Ovim načinom uvelike svoj um možete podsvjesno natjerati da se vratite u akciju)
I dalje niste shvatili što je Brain dump? Evo vam par razmišljanja koje vas mogu potaknuti na samo izvođenje:
- Oko čega ste zabrinuti?
- Što stalno zaboravljate?
- Što sve trebate kako bi isplanirali godišnji ili neku zabavu?
- Koje zadatke neprestano odgađate?
- Što je ono što vas čini sretnim?
- Koje kućanske poslove neprestano odgađate?
- Imate li određene sitnice koje možete napraviti da bi si mogli život učiniti boljim?
- Koji su vaši ciljevi?
- Koje su vaše želje?
- Što je ono što vas koči?
- Ima li nešto što bi voljeli naučiti?
Pokušajte prakticirati ovu tehniku barem jednom tjedno, sigurno će te ju zavoljeti i prihvatiti na kraju. Ipak ona je ovdje radi održavanja ravnoteže mentalnog zdravlja i samosvjesnosti koja je svima potrebna.
Ono što bi trebala biti važna stvar kod vođenja dnevnika je redovno pisanje. No, ako imate poteškoća s uspostavljanjem rasporeda pisanja na dnevnoj bazi, u redu je. Dnevnik je nešto što možete nastaviti bilo kad, par puta tjedno vam može jako koristiti.
Istraživanja koja sam pronašao na VeryWellMindu pokazala su da vođenje dnevnika može djelovati tako da:
- Osnažuje imunološki sustav
- Poboljšava kognitivne funkcije
- Umanjuje negativne efekte uzrokovane stresom
- Smanjuje simptome astme, artritisa i dr.
Detaljnije o istraživanjima možete pronaći na kraju bloga.
Za kraj bih vam htio reći da se opustite prilikom journalinga, jer to nije obveza koju morate izvršiti. Poanta je da se zabavite prilikom pisanja, jer ako osjećate grižnju savjesti što svaki dan ne ispunite stranicu – možete uvijek prestati. Ništa ne morate. Zapamtite, što više dnevniku dopustite da vas zabavlja, to ćete ga više htjeti pisati. Možda u konačnici dnevnik promjeni vaš život iz temelja jer osvijesti i osvijetli ono što vi zaista jeste, a samo vam je trebao prazan papir i dobra volja.
Izvori istraživanja:
- Baikie KA, Wilhelm K. Emotional and physical health benefits of expressive writing. Advances in Psychiatric Treatment. 2005;11(5):338-346. doi:10.1192/apt.11.5.338
- Smyth JM, Stone AA, Hurewitz A, Kaell A. Effects of writing about stressful experiences on symptom reduction in patients with asthma or rheumatoid arthritis: a randomized trial. JAMA. 1999;281(14):1304-9. doi:10.1001/jama.281.14.1304
- Booth RJ, Petrie KJ, Pennebaker JW. Changes In Circulating Lymphocyte Numbers Following Emotional Disclosure: Evidence Of Buffering? Stress Medicine. 1997;13(1):23-29. doi:10.1002/(sici)1099-1700(199701)13:1<23::aid-smi714>3.0.co;2-e
- Smyth JM, Johnson JA, Auer BJ, Lehman E, Talamo G, Sciamanna CN. Online Positive Affect Journaling in the Improvement of Mental Distress and Well-Being in General Medical Patients With Elevated Anxiety Symptoms: A Preliminary Randomized Controlled Trial. JMIR Ment Health. 2018;5(4):e11290. doi:10.2196/11290
Cover fotografija: Estée Janssens/Unsplash